18 март 2008

GNU/Linux u poslovanju

Za one koji možda ne znaju, ja imam "sreću" da sam samozaposlen. To je ono što naš narod voli da kaže "privatnik". Zašto je to "sreća" a ne sreća, tema je za neki drugi post i neku drugu priliku. Ono na šta bih sada hteo da se fokusiram je primena rešenja otvorenog koda u svakodnevnom poslovanju malih preduzeća i/ili privatnika (zašto samo njih? Zato što taj deo najbolje poznajem).
Krenimo od dobrih strana. Pre svega tu je cena softvera koja je skoro pa ništa, tj. košta vas download ili medij + naknada za rezanje i isporuku, ali ako želite instalaciju i podršku ima i to, ali se plaća. Dalje, slobodan softver koji je dostupan više nego adekvatno pokriva sve sfere poslovanja u kancelariji (što je najčešći primer primene računara u poslovanju kod nas). Od office-a paketa, multimedije, PIM softvera, pojedinih razvojnih alata, nekih specifičnih aplikacija... Sve bre ima bre :) Sa linuxom ste daleko sigurniji na internetu, a o mogućnostima koje pruža prilikom umrežavanja u kancelariji ili prilikom podešavanja prava na lokalnom računaru i da ne pričam. Generalno, odlična platforma za poslovanje u našim uslovima koja može vrlo jednostavno i jeftino da se implementira.
Ali zašto se onda linux ne širi brzinom kojom bi mi, iz zajednice korisnika softvera otvorenog koda, želeli? Ovde stižemo do problema. Razlog je, pre svega, u neznanju i lenjosti. Neznanje, jer ljudi nisu čuli ni za šta osim Micro$oft i њиндоњс, a lenjost zato što i kad čuju neće da se potrude i malo raspitaju. Lakše im je da plate GGK licence i jauču kako je softver skup (mada je u mom slučaju više problem gomila makroa za OpenOffice koje treba ponovo napisati). Ali dobro, recimo i da pokušaju. Uveli su linux u firmu na dva računara. Jedan za sekretaricu i jedan za šefa. Sve radi OK. Sekretarica veselo kucka dopise u OO.org-u i sluša muziku na Amarok-u bez onih tupavih Send or Don't Send poruka, a šef je presrećan što više nema problema sa virusima iako nikad nije ni išao na "one" sajtove... Svi zadovoljni i direktor odluči da poveća broj linux računara u firmi i smanji troškove koje ima tokom legalizacije. Ali avaj! Nastaju problemi. Računovodstvo se buni kako njihov program nema verziju za ovaj novi kompjuter, a finansije kažu da im e-bank aplikacija zahteva IE. I šta sad? Zahvaljujući all-mighty monopolu i vendor lockin-u osuđeni ste na pirateriju ili pražnjenje kase... Sorry, ali life is a bitch...
Mada, postoje varijante i da se ti problemi srede i pre nego što pitate - da, koštaće. Zaposlite programera, dobrog poznavaoca linux sistema voljnog da se bori sa vetrenjačama proprietary softvera ili potrošite vreme na učenje i uradite to sami.
Najgora varijanta je da prihvatite ucenu softverskih kompanija...

2 коментара:

Aleksandar Urošević је рекао...

Ako ćemo realno, licenca za jedan Windwos XP nije skupa za bilo koji poslovni subjekt. Ali, sa WIndowsom ne dobijaš M$ Office, Adobe CS, Corel DRAW, Adobe Acrobat... koji, mora se pate bato, i to mnogo više nego što košta taj Windows.

Međutim, o tome niko ne razmišlja kada treba da uzme u obzir slobodnu platformu.

btw, portovanje VBA makroa u StarBasic nije previše komplikovano. Vidi OOoTranslit ;)

Lunamorena је рекао...

U pravu si. Pre instaliranja Linuxa, moracu da nadjem "programera" :) Ili da se obucim, pa tek onda.. A kad?? Kako? Vremena nikad dosta :( Huh..